Dragi čitaoci,

Predstavljamo vam zbirku priča „Nijanse zla”.

To je knjiga koja je imala samo dva uslova: da priče u njoj moraju imati veze sa zlikovcima, i da su dobro napisane. Sad, nekome je zlikovac kolega sa posla, nekome Hitler… u pitanju su nijanse.

Svi žanrovi su dozvoljeni. Možda vam to sada deluje čudno, ali razmišljali smo da nema potrebe da se odvajamo i pravimo veštačke granice. Većina nas čita svašta, pod uslovom da je dobro, i zašto onda sve to ne bi bilo na jednom mestu? Tako da ćete, čitajući „Nijanse zla“, uživati u fanastici, podjednako kao i u trilerima, istorijskim dramama, hororu, jednom profesionalnom eseju i nešto običnih/neobičnih životnih situacija vešto postavljenih na papir.

Kontaktirali smo drage prijatelje pisce i pitali ih da li žele da budu deo ove zbirke. Skoro svi su odmah pristali, na naše večito čuđenje i divljenje. Za njima su odmah došli ilustratori, koji su imali to zadovoljstvo da vide pojedine priče i smisle ilustracije za njih. Celi projekat je vrlo brzo premašio sva očekivanja.

Da bismo vam donekle dočarali atmofseru unutar korica, evo šta naš drugar Mirnes Alispahić misli o svemu:

„Kada je pisanje kratkih priča u pitanju, Petra i Nešo se mogu smatrati veteranima scene, pa je logičan slijed bio okupljanje grupe autora kako bi objavili tematsku zbirku priča pod imenom „Nijanse zla“.

Kako i samo ime naslućuje, u pitanju je zbirka priča posve­ćena zlu u svakom njegovom obliku pa su autori, šarolika ekipa sastavljena od novopečenih, onih nešto iskusnijih i veterana s podužim stažem, zaista maštovito pristupili tematici podarivši čitateljima zanimljivo štivo, žanrovski različito s nekim dovitlji­vim rješenjima koja će zaintrigirati čitatelje i možda ih ponukati da potraže druga djela pojedinih autora.

Zbirka sadrži fan fiction posvete poznatim junacima, nei­zbježni horor, ali i humor i ozbiljnu dramu te kao takva nudi štivo za raznoliku publiku.”

Koliko su priče interesantne, toliko je zanimljiva i ona o nastanku same zbirke. Ideja o zajedničkom projektu javila se odavno, i malo smo razmišljali o temi i naslovu. Jednom kada je postalo logično da možemo da postavimo bilo koju temu o kojoj želimo da čitamo, bilo je prilično lako. (Već imamo temu za naredni projekat, ali o tome drugi put.)

Sećate se kako se stvarao Univerzum u nevolji? Bio je to manje-više bukadžijski pristup, s obzirom da su delovi bili jedno vreme dostupni na blogu i da smo svima koji su hteli da nas slušaju pričali dokle smo stigli i kako ide. Za ovu knjigu smo primenili malo drugačiji pristup.

Nije bilo nikakvog konkursa. Toliko smo bili skromni da nismo verovali da bi nam se iko odazvao, niti da bismo mi znali kako da odaberemo dobre radove. Zato smo lično zvali pisce, zamolili ih da učestvuju u projektu, i čekali. Svako od njih je imao opciju da pozove nekog drugog. Jeste li ikad čuli za ovako lančan sistem pisanja? Ni mi. Ali uspelo je 😀

Dobili smo 24 priče, i do sada je samo petoro ljudi uspelo da ih vidi u celosti, onako kako će izgledati kada izađu iz štampe (ja, Nešo, lektorka, Mirnes i čovek koji želi da ostane anoniman). Većina autora nema pojma kakve ilustracije prate njihove priče. Zamislite to slatko iščekivanje!

Što se tiče naslovnice, ono što se desilo postaje prilično uobičajno za nas: puno ideja, razmišljanja i koječega, da bi se svelo na ono što bete žele. Nema sumnje, Dragan Milojković je odlučio da honorar potroši na pivo nakon nas. A pošto je pomalo lud kao i mi, nije mu dosta, želi da uradi intervju sa svima nama. Uzdravlje!

Poruka za sve buduće ilustratore i dizajnere kojima zapadne sudba kleta da rade sa nama: ne pitajte nas šta i kako želimo. Mi se ne kontamo u boje i kontraste, senke i oblike i vlasnička prava. Samo uradite kako mislite da je najbolje. Obećavamo, bićemo sretni.

Ovo su pisci koji su nam nesebično učinili čast svojim pričama:

Aleksandra Nikolić Matić

Blogerka. Kratke priče. Duge priče. Politika, fantastika. Proza, poezija. Stvarnost i nad njom. Primenjeno pozorište, profesorka. Magistarka književnosti, teoretičarka ženskog pisma, na čijem blogu možete pročitati tri romana i skoro sto priča fantastike.

Njena priča „Dotaći nebo“ je izvanredan filozofski prikaz opsednutog i ugnjetavanog čoveka.

Ana Zlatkov

Živi i radi u Beogradu, piše kratke priče i knjige za decu i mlade.

Za zbirku nam je ponudila dve priče. Jedna je bila komediju o Posejdonu, tri gracije i nesretnom piscu. Mi smo izabrali onu o sestrama koje su težile različitim stvarima. Sasvim realna životna drama.

Andrijana Krsmanović  

Rođena je i odrasla u Valjevu. Od detinjstva je želela da postane spisateljica – ili bar veterinar. Završila je master studije engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu kao stipendista Fonda za mlade talente. Radila je kao prevodilac u Tanjugu, kao SEO copywriter i honorarni profesor engleskog u Beogradu. Preselila se u Novi Sad radi studija psihologije u okviru Programa obrazovanja tokom čitavog života pri Fakultetu za pravne i poslovne studije dr Lazar Vrkatić. Trenutno živi i radi u Novom Sadu kao profesor engleskog i SEO copywriter.
U oktobru 2018. godine pobedila je na takmičenju Open Mic u comedy baru Ben Akiba, i od tada se bavi stand up komedijom. Takođe, nastupala je na večerima stand up komedije u Novom Sadu, kao i poetskim okupljanjima u Beogradu koje su organizovali SPOKEN WORD RS, ARGH i Poezin. Do sada joj je izdato nekoliko pričica za decu, par priča o životu na margini, i nekoliko pesama u zbirkama objavljenim u okviru tematskih konkursa.

Za ovu zbirku napisala je komičnu priču o postanku sveta.

Bojan Brnjoš

Rođen je 1988. godine u Zrenjaninu, jednog veoma kišnog oktobra. Završio je srednju eknomsku školu u rodnom gradu, a potom i Ekonomski fakultet u Subotici. Strast prema ekonomiji nikada nije uspela da nadomesti ljubav prema književnosti, u sferi gde je uspešno do danas objavljivan u zbirkama kao što su „Marsonic“ i „Refesticon“. Osvojio je i brojne nagrade za priče od kojih se kao jedna od najbitnijih ističe prvo mesto na Evenstarovom konkursu „Priče i pesme iz srednje zemlje“. Večiti sanjar, optimista, virtuoz propuštenih prilika i antikvar emocija.

Dugo je bio miran, ali se izuzetno poučnom i fantastičnom pričom „Kra(l)j“ vratio u život. Živi dokaz da se talenat ne može zakopati.

Boris Mišić

Rođen je 06. 05. 1974. godine u Rijeci. Detinjstvo i deo mladosti proveo je u Pećima kod Bosanskog Grahova. Živi i stvara u Novom Sadu, gde je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Obožava fantastiku, planine i ptice. Priče fantastike, naučne fantastike i horora su mu objavljivane u više lokalnih i regionalnih zbirki i časopisa (Gvozdena kapija – zbirka priča o Golupcu, Čuvari zlatnog runa 2 – zbirka priča o Zviždu i Homolju, V – fantastične priče iz ravnice, Nešto diše u mojoj torti, Omaja, UBIQ, Supernova, itd.). Objavio je i tri samostalne zbirke priča „Vilu šatoricu“, „Nebeska zvona“ i „Srce Dinare“, sve tri u izdanju Presinga iz Mladenovca. Trenutno radi na svom prvom romanu.

„Nijanse zla“ je obradovao „Tišinom“, ratnom pričom punom jeze i neočekivanim krajem.

Đorđe Bajić

Đorđe Bаjić (rođen u Beogrаdu, 21. jula 1975) jeste srpski filmski i književni kritičаr i pisаc iz Beogrаdа, mаgistаr teorije umetnosti i medijа. Pisаo je zа Popboks, Yellow Cab, Huper, kulturni dodatak NIN-a… Trenutno piše filmske kritike i tekstove iz domena umetnosti i kulture za City Magazine i Vreme, a zajedno sa Zoranom Jankovićem od februara 2016. godine uređuje portal Filmskog centra Srbije. Uz Jankovića i Ivana Velisavljevića autor je knjiga Kritički vodič kroz srpski film 2000–2017. (2018) i The Best Serbian Films of the 21st Century (2019). Njegova priča Košuta uvrštena je antologiju BalkaNoir (2018), objavljenu u Grčkoj, a priča Besnilo 2.0 u Laguninu antologiju posvećenu Borislavu Pekiću – Pre vremena čuda (2020). Smrt u ružičastom njegov je četvrti roman, prethode mu: Ostrvo prokletih (2010), Žuta kabanica (2013) i Jedno đubre manje (2015).

Đorđe je napisao slatku mini priču o serijskom ubici.

Goran Skrobonja

Pisac, prevodilac, pomoćni gitarista u bendžo bendu, poštovalac kulture video igrica.
Napisao je veliki broj priča, koje su objavljivane u zbirkama, kao u zemlji, tako i u inostranstvu. Neki od najpoznatijih romana su: „Kad kažeš da sam tvoj“, „Sva Teslina deca“ (prevedena i na japanski), „Proročanstvo Korota“, „Nakot“… U saradnji sa Ivanom Nešićem napisao je „Firentinski dublet“.

Njegova priča je o Apisu i putovanju kroz vreme, a možda sretnete i neke stare likove.

Irena Ilić-Vasiljević

Rođena 3. avgusta 1977. u Beogradu.
Arheolog. Zaljubljenik u istoriju, mitologiju i filozofiju. Strastveni kolekcionar uspomena.
Živi sa porodicom u Novom Sadu. Piše za svoje dečake.

Njena priča je istorijska, o Anđelima i Vranama, i jednoj kraljici. Definitivno ima sklonosti ka neobičnim istorijskim dramama.

Lazar Vuković

Rođen je 1988. godine u Nišu gde i danas živi. U rodnom gradu završio je osnovnu, srednju pravno birotehničku školu i fakultet za pravno i poslovne studije smer Poslovni menadžment. Radi kao računovođa.
Vreme odmora od posla i brojeva provodi uz knjigu, film ili seriju. Piše priče. Želja mu je da se probije kao pisac.
Dosad je objavio 9 priča: dve u interaktivnoj radionici Biblioteka Telegram, jednu u zbirci priča „Najkraće priče 2017“ jednu u zborniku „Kutija ljubavi“, jednu u zbirci „Besan priče za besanu noć“, jednu u artzinu „Librarion“, jednu u zborniku „Pored vatre.“ jednu u Marsonicu i jednu u Refesticonu. Istovremeno piše tekstove i recenzije za „Autostoperski vodič kroz fantastiku.“

U slobodno vreme mašta u kakve nevolje može da uvali svoje likove. Kako sam kaže, napisao je horor za odrasle: jedna devojka, žrtva i kamera. I jedan podrum.

Merima Aranitović

Profesor srpskog jezika, bloger, holistički praktičar.

U njenim pričama ne postoji podela na crno i belo. Zlikovac nije uvek onaj za koga mislite da jeste.

Milan Milojević

Rođen 3. februara 1981. godine. Živi i radi u Aleksincu. Pisanjem kratkih horor priča bavi se poslednjih nekoliko godina. Do sada nije objavljivao svoje radove. Ovo mu je prvo pojavljivanje. Sledeće godine očekuje svoj prvenac u vidu zbirke horor priča.

Ovde ima snega, vukova i osvetničkih duhova šume.

Nebojša Petković

Rođen je 1975. u Beogradu. Autor je trilogije iz žanra distopijske fantastike pod nazivom Poslednji grad, koju čine romani: „Potraga“ (2014.), „Rat“ (2015.) i „Izdaja“ (2016). Takođe je napisao zasebni roman „Čudnovati događaji u novogodišnjoj noći“ (2018.) u žanru noar fantastike. Pored romana piše i kratke priče, a nekoliko na temu folklorne i epske fantastike objavljeno mu je u zbornicima „Čuvari zlatnog runa I“, „U vrzinom kolu“ i „Kosingas – Neispričane priče“.

Njegova priča se zove „Kožokradica“, glavni lik je totalni baksuz, a prepliću se okultizam, fantastika i dašak horora.

Nataša Milić

Živi i radi u Beogradu kao pravnik. Piše kratke i nešto duže priče, uglavnom iz oblasti fantastike, a objavljivalaje u istrakonskim i refestikonskim zbirkama kratkih priča, časopisima „UBIQ“, „Marsonic“, „Emitor“, „ZNAK SAGITE“, kruševačkom časopisu „Putevi kulture“, zatim u zbirkama „Paralelni svetovi“ kluba „Reč i glas“, zbirci priča o Zviždu i Homolju „Čuvari zlatnog runa“, zborniku „Crte i reze“, koji izdaje „Resavska biblioteka“ iz Svilajnca, tematskim zbirkama priča Gorana Skrobonje, zbirci Festivala fantastične književnosti iz Pazina i u elektronskim časopisima.
Godine 2018. osvojila je prvu nagradu na konkursu banjalučke Specijalne biblioteke za kratku priču.

U njenoj priči, lik sreće razne vampire i karakondžule. Pre nego što i sam postane deo njih, iako se grozi krvi, čarobni sat će mu dati drugu šansu, priliku da bude bolji čovek.

Negoslava Stanojević

Diplomirani ekonomista, novinar po zanatu, bloger iz hobija i slikar u pokušaju. Nišlijka je po mestu življenja, Zaplanjka po rođenju. Do sada je objavila dve knjige na zaplanjskom dijalektu: ‘’Jošte čekam taj reč da mi rekne’’ i ‘’Blag reč’’ i e-knjigu ‘’Kaleidoskop za uspavanku’’. Voli da piše, i na maternjem i na standardnom dijalektu, da recituje, čita, hekla, kuva, putuje i provodi vreme sa inspirativnim, pozitivnim ljudima koje krase srdačan osmeh i stav od kojeg znaju i da odustanu kada shvate da nisu u pravu. Raduju je uspesi svakog, ostvareni na trudu i radu, vesele je i pokušaji koji neće dovesti do cilja, inspirišu podizanja posle padova, čak i onih koji najviše lome srce i volju.
Ne razume pojmove “ne umem”, “ne mogu” i “meni se ništa ne da”. Ponekad i sama nema snage ili volje da nešto započne, ali kad jednom krene, ne odustaje dok ne dođe do cilja.
Veruje u dobre ljude koji znaju da podrže, pomognu, inspirišu, kuju zavere dobrote i šire njene krugove kao jednu od svojih neizostavnih misija na ovom svetu.

Znajući Negoslavu, uopšte me ne bi čudilo da je njena priča o lokalnom političaru istinita.

Nenad Šakota

Rođen na periferiji Beograda (veoma blizu predgrađu Tokija) u drugoj polovini prošlog veka.
Opsesivni ljubitelj fantastike i svega fantastičnog (knjige, filmovi, strpovi…).
Pomalo šašavi zaljubljenik u šah, uzaludni romantik i sklon zaverama o vanzemaljcima.
Autor romana Dodir u IK Otvorena knjiga, kao i priče Kolekcionar u zbirci priča Regia fantastica 5.

U njegovoj priči, Smrt sedne u taxi i avantura počinje.

Nešo Popović Shonery

Rođen 1979. u Zagrebu, živi i radi u Beogradu. Bloger, pisac, zaljubljenik u društvene igre, stripove… Pasionirani čitalac, što je dovodilo do neočekivanih susreta sa banderama i drugim pokretnim i nepokretnim objektima. Najčešće piše humoristične priče, objavio je romane „Drugo carstvo“, „Krvavi potpis“, kao i „Univerzum u nevolji“ (napisan u četiri ruke sa Petrom Rapaić).

Za ovu zbirku pisao je o Gargamelu, čarobnjaku koga svi znamo.

Petra Rapaić

Ljubitelj pisane reči, zelene boje i vukova. Živi u Novom Sadu. U slobodno vreme udomljava priče po konkursima (Biber, Refestikon, Marsonik, Književne vertikale, Morina kutija itd). Napisala i izdala „Univerzum u nevolji” sa Nešom Popovićem.

Njena priča je o Teriju i Zorici (likovima iz Univerzuma) i onome šta im se desilo posle.

Slađana Stanić

Objavila romane „Svici u tegli“ i „Senke u ogledalu“.

Voli da piše o svakodnevnim stvarima koje su ponekad toliko čudne da ne biste poverovali da su se desile u blizini. Baš kao i ono što se desilo u „Opseni.“

Srđan Gombar

Rođen je 1992. godine u Sremskoj Mitrovici. U junu 2015. godine diplomirao je na osnovnim studijama engleskog jezika i književnosti na Filozofskom Fakultetu u Novom Sadu.
Ljubav prema klasičnoj književnosti i naučnoj fantastici razvio je još u najranijem detinjstvu. Među omiljene pisce i uzore ubraja Markesa, Barnsa, Čehova, Herberta i Martina.
Trenutno živi u rodnom Laćarku, uživajući u radu, treningu, čitanju, gledanju filmova i video igrama.

Obično piše na engleskom, ali za nas je napravio izuzetak. Njegov zlikovac je vojnik idealista, zaveden ljubavlju prema vođi.

Đorđe Miletić

Đorđe Miletić (16. Novembar 1985.) rođen je u Aleksincu na jugu Srbije.Srednju mašinsku završio je u svom rodnom gradu ali je ubrzo posle škole interesovanje pokazao za pisanje. Paklena Ćelija prvi je njegov roman iz oblasti horora/fantastike koji su mu ujedno i među omiljenim žanrovima. Autor je horor romana Paklena Ćelija – Noćne more i Paklena Ćelija 2 – Grad terora u izdanju Centra za kulturu i umetnost Aleksinac. Pored romana piše i kratke priče iz horor žanra kao i iz nekoliko drugih žanrova. Trenutno živi i stvara u Aleksincu.

Ne brinite, nije pisao o zombijima – istražio je lik jednog borca protiv ovih nemrtvih.

Srđan Todorić

Rođen je 1981. godine, na talasu roditeljskih suza za Titom. Pripada pretposlednjoj generaciji polagača pionirske zakletve, čija lakovernost je presušila već černobilske 1986. godine. Da ne preti zalud ponor pakla, ova jugoslovenska duša je otkrila u susretu sa delima Barkera, Kinga, Lavkrafta, Šeli, Stokera, kao i rudnim bogatstvima hevi metala. Danas se bavi psihoterapijom i psihologijom, a paralelno uređivanjem i teorijskim analizama fantastike uz povremenena prozna ostvarenja. Rane radove ćete susresti na fejsbuk stranici Postmoderna psihoterapija, sajtu Epsihoterapija, u izdavaštvu i na sajtu Autostoperskog vodiča kroz fantastiku, časopisa i sajta Nova Galaksija, kao i u pojedinim iščezlim dnevnim novinama i magazinima pod pseudonimom (ha!). Objavio je dvadesetak članaka i priča, a uredio par stotina. Publici je najčešće poznat po analizi Dolores Claiborne i tumačenjima dela Lavkrafta i Ursule Le Gvin, analizama misterije i okultnog, pričama Prisustvo i Staza, kao i uređivačkim angažmanima na nekoliko zbirki i romana.

Psiholog koji je napisao opsežnu studiju o zlikovcima i njihovoj rastućoj popularnost i opčinjenosti u radu i delu mnogih umetnika.

Stanislava Žuža Šakota

Rođena 1976. u Sarajevu. Po zanimanju mašinski tehničar. Godinama volonterka u nevladinim i humanitarnim organizacijama.
Blogerka.
Nisu sve njene priče autobiografske, ali su se sigurno nekada nekome desile. Živi i radi u Bratuncu. Objavila roman „Ekskurzija“.

Za svog zlikovca izabrala je Don Žuana, eminentnog zavodnika.

Tihomir Jovanović

Rođen 1955. godine. Priče su mu objavljivane u časopisima (Sirius, Galaksija, Orbis, Signali, Kikindske novine, Naši tragovi, Omaja, Supernova, Argus Books Online Magazine #16, #17) i zbirkama regionalnih manifestacija (Zekon – Zenica, BiH, Refestikon – BijeloPolje, Crna Gora, Festival fantastične književnosti – Pazin, Hrvatska, Fanfest – Celje, Slovenija). Objavio je autorske zbirke priča “Palisade i čadori” (2016), “Baka Mandini krugovi” (2018), “Agencija 51” (2019) i “Lun i kraljevi ponoći” (2019), “Baka Mandini multiverzumi“ (2021). Sekretar je Udruženja građana fanovi naučne fantastike SCI&FI i urednik Antologije naučne fantastike, fentezija i horora Regia Fantastica.

Njegova priča je stripske prirode, o Dijaboliku i nacistima.

Vladimir Vojvodić

Rođen je 1. aprila 1987. godine u Beogradu, gde i danas živi i (relativno neredovno) stvara. Po obrazovanju je master ekonomskih nauka i svoja znanja i veštine primenjuje prvenstveno u oblasti finansiranja razvoja tehnoloških inovacija. Ljubitelj je kinematografije, literature, sporta, video igara i muzike, osnivač i član vokalno-instrumentalnog sastava „Neki Paori“ i vlasnik poveće glave napunjene najkvalitetnijim trivijalnim informacijama sa ove strane Misisipija. Izučava pop kulturu i geopolitiku, ne preza od debate, veruje u junaštvo, povremeno se moli Kromu i sanja svoju kuću na brdu sa pogledom na more.

Pisac „Vatre nepoznatog porekla“, za ovu zbirku napisao je priču o jednom neshvaćenom diktatoru.

Ovo su naši divni ilustratori:

Mateja Marković

Rođen u Beogradu 2001. godine. Završio Petu beogradsku gimnaziju, Student druge godine na fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.
Izlaganja:
Festival “Dev9t” 2019.
“Minijatura 5” – Mala galerija ULUPUDUS-a 2020.
“Umetnik u kontekstu” – galerija FLU 2021.
Godišnja izložba fakulteta likovnih umetnosti 2021.

Ivan Ivanović

Medijski tehničar.
Radi kao kompjuterski animator i ilustrator.
Živi u Solinu.

Saša Pavlović

Rođena u Beogradu, studira Nove medije na Fakultetu likovnih umetnosti. Pored toga, bavi se ilustracijom, slikanjem, crtanjem… Učestvovala je na više grupnih i samostalnih izložbi.

Maja Vejić

Rođena u Splitu 10.2.1991.
Diplomirala filozofiju na FFZG gde je sad na doktorskim studijama filozofije.
Zaljubljenik u putovanja, znatiželjna, nemirna, sa sto i jednim interesovanjem.
Amaterski se bavi umetnošću, samouka u tom polju, uči kroz eksperimente, pokušaje, promašaje i pokoji stručni savet. Mašta o tom da jednog dana bude „pravi“ ilustrator, i za odrasle i za decu.

Jelena Vučić

Jelena Vučić (Beograd, 1993) je završila osnovne i master studije na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu na modulu Animacija kod profesora Rastka Ćirića. Diplomirala je 2016. godine sa animiranim filmom „Pravda“ koji je obišao nekoliko festivala u Evropi i Americi, a godine 2018. je masterirala sa animiranim filmom „Niti“.
Nekoliko je puta nagrađivana učesnica Međunarodnog Salona stripa u Beogradu. Učestvovala je kao jedan od autora u drugoj knjizi strip serijala „Linije Fronta“ u izdanju izdavačke kuće System Comics. Strip „Kroz Mećavu“, objavljen u serijalu „Linije Fronta“, osvojio je glavnu nagradu Salona stripa u Valjevu 2017. godine.
Godine 2019. izdavačke kuće System Comics i Lokomotiva izdale su njen prvi ilustrovani roman po imenu „Pratnja“.
Jelena vodi You Tube kanal „Trilogija Neba“ gde aktivno promoviše strip i animaciju i podstiče mlade na stvaralaštvo.

Roman Sulejmanpašić

Akademski kipar, radi u Sarajevu, kao docent na Internacionalnom Univerzitetu u Sarajevu na odseku Vizuelnih Umetnosti. Njegov rad varira od scenografskih rešenja preko ilustracija, do 3D dizajna.

Dragiša Krčmarević

Rođen 1967. u Smederevu gde i živi. Oženjen, otac dve devojčice. Prvu karikaturu objavio u lokalnom časopisu 1990. i do sad objavio oko 600 karikatura u mnogim časopisima i listovima.
Deset godina objavljivao kratke erotske stripove na po pet tabli, u mnogim seksi časopisima na Balkanu. Objavljenopreko 800 tabli. Od 2008. objavljuje u Šabačkom EONU svoj prvi akcioni strip, i to u boji. Onda se ređaju: Niški GALEB, Somborski 026, Sarajevski PLAVISTRIP, Skopska DEVETKA… Uskoro će mu biti objavljeni stripovi u Crnogorskom STRIPOVANJU i Beogradskom BALONU… Sve u svemu oko 200 tabli.
Nacrtana epizoda Bleka Stene od 60 tabli čeka na konačnu odluku o objavljivanju kod italijanskog izdavača IF EDIZIONI.
Prošla su mu i 2 probna stripa kod Američkog izdavača Jeremy Faizera, po njegovom scenariju. Očekuje novu priču.
Za srpsko-američkog izdavača Momento Mori uradio horor strip od 24 tabli, koji će uskoro biti objavljen.
Crta i portrete peskom, Send paiting.

Dragan Milojković

Autor ilustracije koja prati priču Nenada Šakote, rođen je pre pola veka u dolini reke Resave. Nešto manje od navedenog vremena bilo mu je potrebno da u sebi otkrije ljubav prema izradi ilustracija.
Neko bi rekao: „To je mnogo vremena.“
Milojković bi se verovatno složio sa tom činjenicom, jer se sada, na pragu poznog doba, izradom ilustracija za korice knjiga svesrdno trudi da nadoknadi izgubljeno vreme. Čak je, da bi to postigao, spreman da se u penzionerskim danima odrekne igranja šaha u parku. Kakogod, njegov primer ljubavi prema ilustratorstvu pokazuje da zaista „nikada nije kasno“.

Branko Vekić

Animator, grafički dizajner, režiser, umetnik, živi i radi u Sarajevu, gde kao docent na Univezitetu pomaže mladim umetnicima da razviju sve svoje potencijale. 1996. je zaslužan za prvu bosanskohercegovačku kompjutersku animaciju prebačenu na filmsku traku. Na Oskarom ovenčanom filmu Ničija zemlja, radio je kao animator i grafički dizajner. 1994., 1997., 2005.i 2007. radi kao režiser, umetnički režiser i grafički dizajner Bosne i Hercegovine na Evroviziji.

Zvonimir Grabić

Zvonimir Grabić je rođen 1989. godine i od tada pokušava da crta. Više voli dobru priču od hladnog piva, a prilično voli hladno pivo. Smatra daje umetnost zanat i ništa drugo!

Matea Bočina

Matea Bočina živi u Kaštelu Kambelovac, studentkinja Umetničke Akademije u Splitu i tatoo majstor.

Jere Bošnjak

Rođen 22.07.1997 u Splitu. Živi u Solinu. Studirao u Zagrebu na Veterinarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. U slobodno vreme crta stripove. Kaže da ga to opušta.

Zoran Jovanović

Rođen u Bosni i Hercegovini. Pohađao je Art Grafic u Escola Joso Comic, u Barceloni. Radio je ilustracije i stripove za razne časopise i magazine. Sarađivao je sa vrhunskim strip umjetnikom Igorom Jovčeveskim na stripu „Greh“ u okviru „Vekovnika“ Marka Stojanovića. Danas ima svoj serijal u formi stripa i ilustracija na Facebook grupi Zoks nadReality show, te radi motion graphic, ilustrator i slikar u Austriji.

Jozef Pilasinović

Rođen ‘68. u Beogradu. Odrastao i išao u školu na Dorćolu. Muzikom se bavio oduvek. Oko 15-e počinje ozbiljnija karijera sa grupama poput Rock Street, Blues Street, The Confused… pa Tony Montano, Vampiri, Delča i sklekovi. Studirao arhitekturu. Crtanje i slikanje su hobi od kad je mogao da drži olovku.
U Kanadi od 2000-e, radi kao architect / interior designer u firmi. Muzikom se bavi iz hobija, večna ljubav.
Koristi svaku priliku i pare za putovanja.

***

Izdavač nam je, sad već tradicionalno, PrintArt.

Dunav štampariju nam je pronašao jedan čovek koji želi da ostane anoniman. Pomogao je i oko raznih vrlo bitnih sitnica bez kojih knjiga ne bi izgledala ovako kako izgleda. Bojim se i da pomislim koliko bi se sve zakomplikovalo.

Za divno jeziv dizajn korica zahvaljujemo Draganu Milojkoviću i u isto vreme se izvinjavamo za sve istrošene živce.

Hvala Aleksandri Nikolić Matić što je pristala da nam bude lektor i time „uljudi“ antologiju za svačije oči.

Neizmerno smo uživali, a još više se zabavljali dok smo pri­premali „Nijanse zla“. Ne možemo dovoljno da se zahvalimo svima koji su pristali da budu deo ovog grandioznog projekta. Nadamo se da ćemo i ubuduće stvarati zajedno. Zahvalnost dugujemo i onima koje smo pozvali a koji zbog opravdanih razloga nisu stigli da pošalju priče, ali bili su uz nas na svakom koraku. Njih čekamo u narednom broju. Hvala svima na nesebičnoj podršci i veri.

Smatramo da je najvažnija uloga svake umetnosti, da donosi užitak, pre svega stvaraocima, a zatim i uživaocima iste.

Nadamo se da će vas ova zbirka zainteresovati da se prepustite istraživanju književnog i likovnog opusa naših prijatelja.

Vidimo se u sledećoj zbirci i nekom novom čitanju.

A do tada, ova knjiga je posvećena vama, dragi čitaoci.

Petra i Nešo

PS. Zbirka može da se nabavi kod bilo kog autora, cena 600 din plus ptt.